Siniša Milić, gradonačelnik Brčko distrikta, sumirao rad Vlade u 2018. godini: Mogli smo uraditi mnogo više


Siniša Milić, gradonačelnik Brčko distrikta, na izmaku 2018. godine sumirao je rezultate rada Vlade. On je naveo da, iako se mnogo toga uradilo, nema razloga za zadovoljstvo.
„Mogli i morali smo da uradimo još više. Kada se analizira ukupno stanje u distriktu i uzme u obzir da smo mi posebna jedinica lokalne samouprave sa izrazito specifičnim ovlašćenjima i nadležnostima, kondominijum dva eniteta pod suverenitetom BiH, sve ukazuje na složenost organizacije Distrikta kao multietničke sredine, što nam stvara prednosti, ali i potrebu za dugotrajnijim usaglašavanjem svih rješenja“, istakao je Milić.
 
 Imajući u vidu opšte stanje u Brčko distriktu i okruženju da li možete reći da ste u 2019. godinu ušli s velikim planovima i optimizmom?
 
-Možemo reći da sa optimizmom možemo ući u 2019. godinu. Svima nam treba malo više tolerancije, razumijevanja i spremnosti na kompromis, što znači i odricanje od svojih maksimalističkih zahtjeva. Ako te stvari poredamo na takav način i prihvatimo da u svakom opštem interesu ne mora biti i moj interes, možda ćemo već u 2019. godinu zakoračiti u bolju budućnost i obezbijediti ljudima u Brčkom razloge za ostanak na ovom području.
 
Vi ste značajnu pažnju posvetili antikoruptivnim mjerama. Šta je po tom pitanju konkretno urađeno u 2018. godini?
 
-Kada su u pitanju zakonodavna rješenja u 2018. godini donijeli smo Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u organima javne uprave i institucijama Brčko distrikta BiH i Zakon o Kancelariji za prevenciju i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije koji su dio Reformske agende i na čijem je usvajanju se insistirala međunarodna zajednica. Usvojen je i Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Kancelarije za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije kao i Kodeks ponašanja zaposlenih u ovoj kancelariji. Usvajanjem budžeta za sljedeću godinu imaćemo ovu kancelariju u funkciji, a ona će, između ostalog, imati nadležnost da pri donošenju propisa daje mišljenja da li neki zakon sadrži koruptivna dejstva.
 
 U planu je formiranje jedinice za implementaciju međunarodnih projekta. Šta je njen zadatak?
 
- Krajem godine izmijenili smo Statut Razvojno-garantnog fonda na način da u narednom periodu oformimo jedinicu za implementaciju međunarodnih projekata, koja kao takva u entitetima već postoji, a radiće na projektima koji se finansiraju iz međunarodnih kreditnih i drugih izvora. Mi smo do sada kroz učešće u sličnim projektima prekogranične saradnje i nizom drugih ostvarili značajne rezultate. Službenici koji su do sada to radili uspješno su implementirali projekat „Hitnog oporavka od poplava“ u vrijednosti od  5.000.000 evra, „Odgovor na vanredne situacije“ koje je provodilo Odjeljenje za javnu bezbjednost i tu smo ostvarili benefit od 500 000 KM. U procesu smo odobravanja još jednog projekta prekogranične saradnje BiH–SRB gdje je vrijednost granta 600 000 KM. U saradnji sa norveškom vladom u procesu smo dobijanja 1 700 000 KM koje treba da budu utrošene za izgradnju nove zgrade Centra za socijalni rad. Još jedan projekat izgradnje staklenika u saradnji sa JP „Komunalno Brčko“, vrijedan 700 000 KM, je u procesu odobravanja. Strateško je opredjeljenje Vlade da privlačimo strana sredstva i donatore. Postoje velike šanse da budemo dio projekta koji se odnosi na upravljanje rijekom Savom, za šta bismo od Svjetske banke dobili 13,6 miliona evra, od čega je 80% grantovskih sredstva, i nadam se da ćemo taj projekat privesti kraju, što će značiti revitalizaciju rijeke Save i niz drugih potprojekata koji će biti sigurno od interesa za našu lokalnu zajednicu.
 
U toku je realizacija nekih kapitalnih projekata vrlo važnih za građane Brčko distrikta. Koliko sredstava je planirano za ove namjene?
 
-Prema podacima  Direkcije za finansije približili smo se cifri od 30 000 000 KM kada je u pitanju realizacija kapitalnog budžeta za 2016, 2017. i 2018. godinu. Ukoliko bi tu uvrstili i projekte koje su realizovala javna preduzeća približili bi se cifri od 40 000 000  KM. Bez obzira na to, mogli smo i bolje. Nezadovoljstvo koje se može iskazati je posljedica činjenice što se kapitalni projekti budžetiraju bez prethodne pripreme dokumentacije, što dovodi do spore i loše realizacije. Značajan projekat koji treba pomenuti  je Rekonstrukcija Bulevara mira čija je vrijednost 1 220 000 KM. Prije dva mjeseca počeli su radovi. Završena je fekalna i započeta kišna kanalizacija, a sve je pripremljeno za široki iskop. Radovi će zbog praznika i saobraćajnih gužvi biti obustavljeni do 10. januara ali prema uvjeravanjima izvođača sve će biti završeno u predviđenom roku. Tokom ove godine završen je most u Krepšiću čija je vrijednost 690 000 KM. Radovi na izgradnji obdaništa na Ilićki se odvijaju predviđenom dinamikom. Očekujem da će ovaj objekat, vrijedan 500 000 evra koje je donirala Vlada Srbije, sredinom naredne godine biti u funkciji. Budžetirani su dijelom i projekti izgradnje obdaništa u Klancu i Srpskoj varoši. Obilaznica oko Brčkog, kao najveći kapitalni projekat koji je sa aneksom ugovora vrijedan 27,8 miliona evra, biće završen do sredine maja iduće godine. Uradili  smo i kružni tok na Ilićki vrijedan oko 250 000 KM, a očekuje nas izgradnja kružnih tokova i u drugim dijelovima grada. Rekonstruisana je i zgrada ginekologije u saradnji sa JZU „Zdravstveni centar Brčko“. U narednom periodu trebali bismo da riješimo pitanje prostorno-planske dokumentacije za izgradnju multifunkcionalne dvorane za koju je izdvojeno 6,5  miliona maraka ruskog klirinškog duga. Formiraćemo upravljački odbor u kome će biti predstavnici različitih odjeljenja, a sve s ciljem brže implementacije projekta.
U narednoj godini očekuje nas usvajanje budžeta kao i zakona o platama koji će harmonizovati primanja po principu da se isplaćuje ista plata za isti posao. Postoji intencija da se uvede i minuli rad, a prilikom donošenja ovog zakonskog rješenja vodićemo računa o ekonomskoj, socijalnoj i političkoj stabilnosti Distrikta.
Ono što je važno je da smo se kroz naš rad opredijelili da izvršimo reorganizaciju u javnoj upravi na način da se formira zavod za planiranje distrikta koji bi objedinio funkcije koje se tiču pripreme kapitalnog budžeta. To je nešto što Brčko nema, a ostale sredine imaju. To smo identifikovali i kao problem, ali i kao šansu da ubrzamo realizaciju kapitalnog budžeta. Nastojaću da u okviru izmjena propisa tu reformu produbimo na način da sagledamo koja su nam rješenja neophodna u smislu Zakona o Vladi da bismo pokrili oblasti koje su nam prioritetne, kao što je oblast rada i radnih odnosa. Javljaju se ideje i o objedinjavanju odjeljenja koja rade na realizaciji infrastrukturnih projekata. U skladu sa svojim nadležnostima razmatraćemo i mogućnost izmjene Zakona o vladi kako bismo formirali odjeljenje za porodicu, omladinu i sport, što je zbog ukupnih demografskih kretanja na našem području više nego neophodno.
 
Značajnu pažnju ste posvetili i uređenju u oblasti volontiranja.
 
- Važni zakoni koji su doneseni su i Zakon o volontiranju, Zakon o mladima te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama koji je sistemski zakon koji bi trebao da otkloni određene anomalije koje postoje prilikom trošenja budžetskih sredstava kroz grantove. Za grantove je u ovoj godini  izdvojeno 14 miliona maraka. Nama je cilj da sve to uvedemo u zakonske okvire i da se dodjela grantova vrši na način da se odrede oblasti od javnog interesa nakon čega će zainteresovani moći da, putem javnog poziva, apliciraju sa svojim projektima.
 
Vlada Brčko distrikta vodi pozitivnu pronatalitetnu politiku. Koje su mjere Vlade u toj oblasti?
 
- Vrijedan pomena je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dječjoj  zaštiti Brčko distrikta. Mi smo na osnovu izmjena ovog zakona, s ciljem jačanja pronatalitetne politike, u ovoj godini povećali iznos materinskog dodatka sa 15% na 50% prosječne neto plate i produžili period primanja te pomoći sa 3 na 12 mjeseci. To je kumulativno blizu 6 000 KM koje porodilje koje su nezaposlene dobijaju za novorođeno dijete. Ako je riječ o blizancima period isplate se produžava na 18 mjeseci. Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti Brčko distrikta BiH i značajno su povećani iznosi za tuđu njegu i pomoć što je omogućilo da u sferi socijalnih davanja napravimo određene kvalitativne pomake.
 
Značajnu pažnju posvećujete i u oblasti zdravstva. Šta još planirate da realizujete u oblasti zdravstva u ovoj godini?
 
- Oblast zdravstva ostaje jedan od prioriteta ove vlasti. U JZU „Zdravstveni centar Brčko“, u toku je procedura javne nabavke CT-a, dva rendgen aparata, 4 sanitetska vozila. Izgrađena je i predata na upotrebu i trafo-stanica u krugu bolnice koja će omogućiti realizaciju svih daljih projekata. Na sjednici Skupštine usvojena je i odluka o izdvajanju 4 000 000 KM za oblast zdravstva za određene prioritete, a među njima je gradnja upravne zgrade koja će osloboditi prostor za zdravstvenu zaštitu.
 
Trudite se da i obrazovanje podignete na viši nivo. Šta je to što je Vlada Brčko distrikta uradila u 2018. godini za obrazovanje?
 
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom  obrazovanju u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine je usvojen u 2018. godini. On je omogućio sređivanje stanja u ovoj, za nas izrazito važnoj oblasti, a koja je bila teret svima nama jer nije omogućavala dovršetak procesa akreditacije određenih univerziteta na ovom prostoru. Mislim da smo stvorili osnove da ovo stanje bude uređenije. Važno je spomenuti i da smo usvojili i Zakon o obrazovanju odraslih.
 
Značajna sredstva su usmjeravama u razvoj privrede i poljoprivrede.
 
- I tokom ove godine nastavljena su izdvajanja sredstava za podsticaje u privredi u iznosu od 11 000 000 KM. Da li ona imaju očekivani efekat biće predmet analize kao i to da li se mogu utrošiti na drugi način koji će omogućiti veće zapošljavanje, a koje će biti stimulativno i za privrednike. Pokušali smo da održavanjem Ekonomskog foruma iniciramo određene promjene u ovoj oblasti jer tu možda i imamo najviše problema i razloga za nezadovoljstvo, jer nemamo dovoljno novih investicija. Za podsticaje u poljoprivredi izdvojeno je rekordnih 13 000 000 KM u ovoj godini. I ovaj sistem je predmet analize. Izvjesno je da ćemo krenuti u donošenje novog zakona koji će urediti ovu oblast na način da se sredstva koja se ulažu višestruko vrate lokalnoj zajednici.
 
Sa ovih prostora, nažalost, odlaze radno sposobni. Da li i Brčko distrikt dijeli tu sudbinu?
 
- Ovu godinu, kada su u pitanju statistike zvanične evidencije Zavoda za zapošljavanje, završavamo sa 17 700 zaposlenih, što je najveći broj zaposlenih nakon rata u Brčkom.  Broj nezaposlenih je 9 900 i on je smanjen, mada ovaj podatak može da zavara jer je i kod nas izražen trend odlaska ljudi. Značajno je povećanje broja zaposlenih, a to je zahvaljujući činjenici da smo u proteklih 5 godina imali uspješan program samozapošljavanja koji je omogućio da se blizu 400 ljudi zaposli. Od ove godine isti program sprovodimo i u oblasti poljoprivrede.
 
Od januara kreće fiskalizacija. Kada će biti izdati prvi računi?
 
- Treba napomenuti i da je Distrikt konačno ušao u proces fiskalizacije. Zakon će i zvanično početi da se primjenjuje od 1. januara naredne godine. Trpili smo opravdane kritike od entiteta, međutim vjerujem da će prvi fiskalni računi u Brčkom biti izdati sredinom januara, što će uvesti reda i omogućiti praćenje naplate poreskih prihoda u distriktu.